Kako zaštititi useve od zemljišnih štetočina?

Prisustvo zemljišnih štetočina na našim usevima može značajno uticati na celokupni prinos. Od kvaliteta zemljišta, njegovog zdravlja i čistoće zavisi sprovođenje agrotehničkih mera, dalja zaštita useva i primena različitih (organskih) pesticida.

Ukoliko sumnjamo da je zemljište zaraženo štetočinama, važno je to i potvrditi kroz određene mere provere i utvrditi količinu odraslih jedinki i larvi žičara, grčica, podgrizajućih sovica i drugih štetočina. Od intenziteta i količine pomenutih vaši, insekata, grinja, crva, nematoda, plesni ali i glodara, primenjuju se i različite mere zaštite, iako se određeni pesticidi kotiste i za subijanje njihove ponovne pojave.

Zemljišne štetočine izazivaju velike promene na gajenim biljkama, a kao rezultat njihovog nekontrolisanog razmnožavanja i prenaseljenosti na usevima, može doći do proređivanja i propadanja useva. U borbi protiv zemljištnih štetočina postoje brojni pesticidi, organskog i neogranskog porekla, a njihova primena zavisi od toga da li se borimo sa nadzemnim ili štetočinama u zemlji.

Zaštitu useva treba sprovesti na vreme

Kontrolisanje količine štetnih bakterija, mekušaca i insekata je naročito bitno kod kutlura kao što su kukuruz, šećerna repa i suncokret je se naknadno tretiranje ovih biljaka insekticidima zabranjeno standardima Evropske unije, zbog štetnog uticaja na pčele.

Najezda nadzemnih štetočina obavlja se neposredno nakon nicanja useva, a ukoliko se suočavamo sa jačim napadom na nadzemne organe biljaka, zađtita se mora sprovesti uz dodatne mere i mnogo ranije – čak pre setve.

Na primer, larve nekih štetočina, poput žičara, u jesen i zimu migriraju u dublje slojeve zemljišta, a toplijim vremenom vraćaju se plićem setvenom sloju gde i prave štetu hraneći se novoformiranim korenom mladih biljaka.

Najrasporstranjeniji u upotrebi su granulirani zemljišni insekticidi, namenjen za zaštitu useva od skoro svih zemljišnih štetočina i njihovih larvi. Disperzija ovih granulata obavlja se primenom na redovima i brazdama, ručno ili tokom sadnje.

Veoma je važno upamtiti da jedna preparatura štiti unutrašnjost zemlje tokom 10 nedelja, ali efikanost je uslovljena i količinom i učestalošću padavina nakon aplikacije. Insekticidno delovanje na nadzemnim delovima biljaka može biti i upola kraće, zavisno od biljne vrste i smiranja supstrata usled padavina.

Staklenik sa paradajzom

Metode borbe protiv zemljištnih štetočina

Na osnovu toga gde se javljaju, štetočine mogu biti nadzemne i zemljišne, s tim što je mnogo teže osloboditi se onih u zemlji. Osnovni načini za suzbijanje svih štetočina jesu:

  • Unošenjem insekticida u zemljište
  • Preko lista (folijarnom primenom insekticida)
  • Tretiranjem semena insekticidima pre setve

Prilikom zaštite useva od zemljišnih štetočina važno je da znati kolika je brojnost larvi i odraslih jedinki (po metru kvadratnom), jer ćemo jedino tada znati koji nam je instekticid potreban i u kojoj ga dozi naneti. U protivnom, primena insekticida bi bila neekonomična i potencijalno bi štetila životnej sredini dobrim bakterijama u zemlji.

Većina tih preparata deluje tako što njihove aktivne materije (hlorpirifosi) deluju kontaktno, digestivno, ulazeći u folikule biljke i preko nje u zemljište. Sa mesta aplikacije one se sistemično šire i ka nadzemnim organima biljaka, obezbeđujući suzbijanje grizenja sisara i insekata na nadzemnim organima biljaka.

1. Komercijalni insekticidi – polu kratkoročna zaštita tretiranjem semena

Usevi su tretiranjem insekticidima zaštićeni od zemljišnih, ali i od nadzemnih štetočina. Naročito je potrebno biljku zaštititi od štetočina poput vaši, koje je napadaju u ranim fazama njenog razvoja. Iako je primena komercijalnih insekticida za tretiranje semena široko prihvaćena u proizvodnji, kontrolu zemljišnih i nekih nadzemnih štetočina moguće je sprovesti i drugim sredstvima zaštite.

Insekticidi na bazi imidakloprida, tiakloprida, metiokarba i klotianidina se primenjuju neposredno pred setvu, rastvaraju se u zatvorenim aparatima i njima se isključivo tretira seme u silosima. Najpoznatiji predstavnici biljne vrste koji se štiti na ovaj način za jesu kupusnjače i zaštita od štetočina kao što je leptir kupusar.

Mlad plod u zemlji

2. Insekticidi u organskoj proizvodnji – zdrava, dugoročna zaštita

Kako biljke imaju pozitivan uticaj na ljude, tako one imaju pozitivan uticaj i jedne na druge.

U organskom uzgoju biljaka, naše kulture prehranjuje organsko đubrivo i kvalitetni kompost – “glistenjak”, dok se korovi uklanjaju isključivo mehaničkim putem. Za uništavanje zemljišnih štetočina koriste se sprejevi na bazi biljnih preparata, dok se zaraženi delovi jedinke uklanjaju. Na ovaj način, biljka postaje, i ostaje, zdravija, otpornija i sa kvalitetnim plodovima.

Biljni insekticid koji ubrzavaju rast i obogaćuju zemljište

Za zaštitu i obogaćivanje zemljišta u kojem se gaje biljke, najbolje je okrenuti se takođe biljnim supstratima kod kojih ne postoji mogućnost kontraefekta! Jedino je važno odabrati biljke koje provereno u svom “soku” imaju agense koji bi nepovoljno uticali na zemljišne bakterije, mekušce i insekte.

Takve biljke su, na primer, kopriva, gavez, komorač, peršun, kim, paradajz, cvekla, neven, dragoljub, hrast, biljka neem, zova, pelin, kamilica, orah. Za sprečavanje bolesti su naričito pogodne paprati, breza, beli luk, praziluk, ren, crni luk i preslica.

Kamilica je, na primer, odavno poznata među poljoprivrednima u Rusiji, kao biljka koja pospešuje rast žita. Danas je naučno potvrđeno da ona može zaštititi površinu od 1metra kvadratnog od pojave zemljišnih štetočina.

Nevenova isparenja iz korena teraju štetočine od biljaka, a posebno je koristan u simbiozi sa šargarepom. Biljka puzavica, dragoljub, ima izuzetno veliki procenat antibiotika i može u velikoj meri suzbiti biljne vaši. Takođe, biljke napadnute biljnim vašima dobro je isprskati kašom od listova dragoljuba.

Beli luk ne prija zemljišnim štetočinama, a posađen između redova jagoda pomaže da one budu čvršće. Ren na obodu zasada krompira pomaže u održavanju zdravlja krtole, a posađen uz trešnju sprečava pojavu truleži. Peršun veoma prija paradajzu, a deluje i protiv nekih parazita koji napdadaju praziluk.

3. Životinje kao način zaštite zemljišta i useva od štetočina

Da bismo svojoj bašti ili njivi obezbedili zdravu i biološku zaštitu, ne smemo uništavati i terati sve životinje – nisu nam sve neprijatelji i mogu nam pomoći u borbi protiv štetočina jer se neke njima hrane! Najbolji pomagači jesu ptice, ježevi, žabe, bubamare i bogomoljke. 

Samo jedna larva bubamare može dnevno pojesti i do 400 lisnih vaši, dok žabe i ježevi uništavaju puževe koji nanose štetu usevima, a ne deluju štetno na biljke.

Šta smo iz svega zaključili?

Metode borbe protiv zemljišnih štetočina zavise od njihove brojnosti, ali i on našeg izbora u sadnji i uzgoju. Ukoliko se utvrdi prosečna brojnost štetočina po metru kvadratnom prevazilazi dozvoljene cifre – tretman semena nekim od (dozvoljenih) insekticida je neophodan. Preporuka je da se tada tretman uradi i na zemljištu tokom setve, ali u količini od 50% od ukupne preporučene količine.

Zaštita zemljišta i useva prirodnim putem neće svaki put biti tako efikasna kao hemijska. Zato postupak treba ponavljati nekoliko puta tokom svake faze obrade, setve i rasta bilja. Pripodna zaštita se, pre svega, koristi preventivno kako ne bi došlo do bujanja zaraze ili štetočina. Takođe, ovakvom zaštitom štitimo okolinu i zdravlje ljudi!

 

Čitaj još

Zdravlje na usta ulazi

Sočivo : Zašto je dobro jesti sočivo i šta se u njemu nalazi

pročitaj više
Vitaminska baza

Kalcijum u voću i povrću

pročitaj više
Vitaminska baza

Za šta je dobra surutka i koliko je treba piti

pročitaj više